Republikanac 14.10.2015. 2:44
О да, свако ко мисли да се речи као што су „покрет отпора“ и „колаборација“ не могу ставити у исту реченицу је „идеолошки острашћен“. Но наравно, четници су били колаборационисти само ради „србских интереса“, љуби их мајка...
Јесте, партизани су били побегуље (узгред буди речено јеси ли ти чуо за „герилски начин ратовања“) и пи.ке али су ето, такви какви су били, имали највеће слободне територије у ондашњој поробљеној Европи. Што је мало контрадикторно, али добро сад, нећемо цепидлачити, јел' тако? Могао би још неко да, не дај Боже, помисли да се „идеолошки пресеравамо“...
Јасеновац? Не знам зашто није ослобођен раније, оно што знам је да то сигурно није било због тога да би што више Срба било истребљено, то је идиотизам српских турбо-националиста. Постоје разне теорије о томе, на српској википедији стоји следеће:
„Географски положај логора Јасеновац отежавао је сваку акцију спасавања логораша. Источно и западно од логора налазило се мочварно подручје, док је са југа и сјевера логор био окружен ријекама Савом и Стругом. Ријеком Савом су патролисали бродови мађарске дунавске флотиле, а логор се налазио и близу железничке пруге Београд-Загреб, које су чували бункери и оклопни возови. У самом логору се налазило око 1500 окорелих усташа. Евентуални напад на логор би захтевао јаке снаге, који око Јасеновца није било након битке за Козару.
Тито је из Фоче 31. марта 1942. дао налог Оперативном штаву НОП и ДВ за Босанску да у сарадњи са штабом Хрватске испита могућност напада на лорог тако да он сигурно успије.[20] За вријеме трајања Прве бањалучке операције у јесен 1943. партизанске јединице су ослободиле Босанску Градишку, а славонски партизани су били заустављени од јаких усташких снага код села Доњи Варош.[11]“
А на сх википедији и ово:
„Unutar nacionalističkih krugova se često postavlja pitanje zašto partizani nisu pokušali osloboditi zarobljenike logora. Srpska strana kao razlog navodi želju da u tom logoru strada što više Srba a Hrvatska komunističku nebrigu o njihovim sudbinama pa se tako u Glasu Koncila moge naći slučaj "prema nekim izvorima" kad su partizani bombardirali vagone s zatočenicima koji su "amnestirani" povodom dana osnivanja NDH,[48] no radi se o neutemeljenoj četničkoj i ustaškoj propagandi.
Činjenice koje govore u prilog tome da je logor bilo gotovo nemoguće osloboditi jesu:
1. prostor logora nalazio se na močvarnom području, na dodiru Lonjskog i Mokrog polja koji su logorski sistem Jasenovca opasavali s istočne i zapadne strane. Sa sjeverne i južne strane logor se nalazio između rijeka Save iStrug koji je bilo gotovo nemoguće forsirati prilikom eventualnog napada.
2. u neposrednoj blizini logora nalazio se jedan od najbolje čuvanih željezničkih pravaca u Europi (Zagreb – Beograd) kojeg su čuvali sistemi bunkera i njemački oklopni vlakovi.
3. rijekom Savom plovili su brodovi mađarske dunavske flote.
4. u logoru se nalazilo oko 1500 najokorjelijih ustaša odanih Paveliću i spremnih na borbu.
5. eventualni napad na logor zahtijevao bi angažiranje ogromnih partizanskih snaga, od kojih bi većina stradala pri prelasku rijeke Save. Osim toga prostor logora bilo bi nemoguće držati pod kontrolom u ravničarskom dijelu, sa kojeg bi se partizanske formacije odmah po završetku akcije morale povući, a logor bi nastavio i dalje djelovati.
6. u blizini logora nisu se nalazile partizanske snage tolike jakosti koje bi uspješno mogle izvršiti napad na logor. Bosanski partizani na Kozari do sredine 1942. ojačali su do respektabilnih razmjera za razliku od slavonskih s druge strane Save, koji do konca rata nisu bili u stanju izvršiti napade tolikih razmjera. Prva slavonska brigada osnovana je tek 11. listopada 1942. nakon kozarske ofanzive i razbijanja partizanskih jedinica na području bosanske Krajine.
Vrhovni štab NOVJ i POJ na čelu sa Josipom Brozom Titom bio upoznat sa podacima o karakteru i strahotama počinjenima u koncentracijskom logoru Jasenovac. Logorski partijski komitet koji je s više ili manje uspjeha djelovao tijekom gotovo cijelog perioda postojanja koncentracijskog logora Jasenovac, održavao je na različite načine tajne veze sa partijskim organizacijama na terenu (preko OK KPH Nova Gradiška), izvještavao o stanju u logoru, potrebama logoraša i pripremao akciju samooslobađanja logoraša do koje bi došlo prilikom eventualnog partizanskog napada na logor. Upravo stoga Tito je izdao naredbu da se ispita mogućnost napada na Jasenovac iz pravca bosanske Krajine i Slavonije do kojega nikada nije došlo. U njoj se između ostalog navodi:
„Ispitajte mogućnost eventualnog napada na koncentracioni logor u Jasenovcu, gdje je bilo 10000 naših zatvorenika, a sada je ostalo svega još oko 1500 živih drugova. Sve ostalo su poubijali ustaški banditi. Taj napad trebalo bi organizirati zajedno sa štabom iz Hrvatske, ali tako da sigurno uspije.“
(Josip Broz Tito, 31. III. 1942.)
Ogroman broj partizanskih boraca i oficira imao je ili izgubio nekoga u tom ustaškom logoru smrti. Motiv za oslobađanje logora među borcima bio ogroman, ali su gore navedene realnosti bile nešto sasvim drugo. Kada bi i bile stvorene pretpostavke za izvođenje takve akcije, dolazilo je do neuspjele realizacije. Primjer neuspjele akcije oslobađanja logora Stara Gradiška (za vrijeme trajanja banjalučke operacije) na staru godinu 1943. kada su partizanske jedinice oslobodileBosansku Gradišku, a slavonski partizani bili zaustavljeni od jakih ustaških snaga (kojima su u pomoć došle ustaške jedinice iz Lijevča polja i zapadne Slavonije) kod sela Donji Varoš koje je udaljeno oko kilometar nizvodno od logorskog zida.[49]“
Е сад, шта је од тога истина а шта није ја не знам, остављам свакоме могућност да сам извлачи своје закључке. Било како било, лично верујем да некакав „паклени план“ руководства НОП о што дужем трајању логора да би што више Срба било поклано није постојао и да су то најобичније будалаштине...
ПС. Сарадња четника и усташа и њихова "заједничка борба против комуниста" је веома добро документована, глупо ју је негирати. А то да су четници западно од Дрине од 1943 па до краја рата представљали безначајан фактор зна свако ко је иоле проучавао историју Другог светског рата...
Жилко, смрдиш.